ananas
Stil života

Zdravlje je u voću, ne u genima!

Tropsko voće na Mediteranu

Već sam spomenula činjenicu da je Mediteran područje koje obuhvaća tri kontinenta, a svaki od njih morskim dijelom uživa blagodati sredozemne klime. Blago podneblje Mediterana osiguralo je ovoj geografskoj cjelini proizvodnju najzdravije hrane na svijetu, maslinovog ulja.

Sličnosti sredozemnih zemalja odražavaju se u mediteranskom načinu pripreme i uživanja hrane, a to je korištenje maslinovog ulja, mediteranskog bilja i uzgoj specifičnih vrsta povrća i voća.

Postoje i razlike zbog posebnosti zemalja i pojedinih regija Sredozemlja koje utječu na to da se mediteranskom prehranom ne smatra samo maslina, češnjak i grožđe. Zbog kulturoloških distinkcija, tradicije i zaleđa tropskog pojasa, uzgoj voća, povrća i začina znatno je egzotičniji u azijskom i afričkom dijelu Mediterana.

Konzumacija voća je imperativ za zdravlje i njegovo održanje. Mediteranska zdrava prehrana ne bi to bila da se u njoj ne promiče njegova važnost za zdravlje organizma. Voće je izvor makro, mikro i fitonutrijenata. Dok makro nutrijenti predstavljaju ugljikohidrate i masti, mikronutrijenti su vitamini, voda, minerali i vlakna.

Hranjive tvari u voću koje se nazivaju fitonutrijentima vrlo su jaki antioksidanti i predstavljaju zaštitu našem tijelu od reaktivnih molekula koje oštećuju ljudske stanice. Boja u voću fitonutrijente svrstava u određene kategorije. Tako narančasta i žuta boja u mrkvi i limunu predstavljaju terpene, crvena, ljubičasta i plava boja su fenoli, a ostali važni fitonutrijenti su sumporni spojevi i organske kiseline.

Južno voće
Južno voće

Milijune godina ljudski geni su se prilagođavali hrani proizvedenoj po klimatskoj određenosti. Tako smo stekli i zdravstvene predispozicije i otpornost prema bolestima konzumirajući hranu uzgojenu na vlastitom staništu. U našem primorskom dijelu oduvijek su se uzgajali masline i vinova loza.

Ekološko područje uvjetovalo je voćne vrste koje najbolje uspijevaju na obalnom dijelu a to su: smokva, šipak, grožđe, breskva, naranča, mandarina, limun, trešnja, višnja i badem (bajam). Kontinentalni dio Hrvatske plodno je tlo ostalih voćnih vrsta, ali je potrebno naglasiti da je svaka pojedina vrsta voća ovisna o prikladnosti ekoloških uvjeta.

Banana, ananas, mango….

Kaže se “prirodno je prirodno”. Banana raste u tropima, ali mi ne razmišljamo o tome koje je njeno prirodno stanište. Ona je izvor brojnih nutrijenata, ukusna je i slatka.  Na policama trgovina viđali smo i druge vrste voća koje nismo mogli definirati, ali smo ih željeli okusiti.

Jednom sam prilikom iz koštice avokada uzgojila drvo, prosperiralo je tri godine, doduše bez plodova. Kratkotrajna orkanska bura (česta na sjevernom Jadranu) uništila je moj uzgoj i ostavila me bez nade. U susjedstvu vidim prekrasni grm duguljastih listova ali nikada do sada nije urodio niti jednom bananom!

Poljoprivredna industrija osmislila je načine uzgoja tropskih vrsta voća na našem subtropskom području. Jednostavnim kultiviranjem i genetičkim poboljšavanjem stvoreni su uvjeti za prostrane plantaže manga, banana, ananasa i sl.

Nutritivna svojstva voća određuju naše zdravlje i ne bi trebali razbijati glavu o njihovom porijeklu. Sjetimo se samo dobrobiti nutrijenata i fitonutrijenata važnih za spriječavanje bolesti i održavanja dobrostanja našeg organizma. Činjenica o genetskom naslijeđu hranjenja zbog ekološke pogodnosti uzgoja najvažnija je odrednica kod utvrđivanja najzdravijeg voća za naš organizam.

Međutim, kultivirana ili uvozna voćna egzotika na europskom dijelu Mediterana poboljšava cjelokupno zdravlje čovjeka. Neobični, orijentalni i mistični antioksidanti, hranjivi i uravnoteženi mikro i makro nutrijenti kojih nema u grožđu, smokvama i ostalim voćnim vrstama našeg podneblja, dodatno upotpunjuju zdravstvenu dobrobit koju nam daruje voće.

Povezani postovi:

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)