Stil života

Najbolje od Mediterana

Mediteranska prehrana

Mediteran je područje velikih raznolikosti a to proizlazi iz činjenice da morskim dijelom obuhvaća države triju kontinenata: Europe, Azije i Afrike. Klimatskim standardima toplih i vrućih ljeta i blagih zima stvoreni su uvjeti uzgoja najzdravije hrane na svijetu: maslinovog ulja. Upravo je ovo posebnost mediteranskog podneblja u razvoju kulinarskih modela pripreme hrane gdje se ne koristi životinjsko, nego biljno ulje.

Dobrobiti mediteranske prehrane su često spominjana i znamo da obilje voća, povrća i ugljikohidrata pomaže u ravnoteži zdravih nutritivnih elemenata.

Prema statistikama ipak nismo na zavidnoj razini kada se promatra zdravlje nacije. Bogatstvo voća, povrća, ribe i ostalog kao da nam nije nadohvat ruku. Više se piše i priča o mediteranskoj prehrani nego što se konzumira.

Nemamo razloga za takvo stanje jer, kao što znamo naš je dio Sredozemlja usječen u more! Bilo kakav izgovor o nekonzumaciji ribe nije opravdan. Ona nam je pri ruci. Kontinentalni dio, isto tako, obiluje pastrvama i drugim riječnim ribama koje su izvor zdravih masnih kiselina i proteina.

>>Riba je izvor omega-3 masnih kiselina. Sadrže ih i bijela i plava riba. Na tanjuru uz ribu se najbolje slaže blitva koja je odlična za kosti, srce, mišiće, probavu, a ovakav jelovnik je pravi izbor i za mršavljenje.<<

Adiva.hr

Znanstvenici su proglasili mediteransku prehranu najzdravijom na svijetu ali Hrvatska ima najveću stopu smrtnosti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima. Nažalost, to je dokazana činjenica i govori o izrazito lošim navikama hranjenja kojima smo podlegli prateći trendove suvremenog i ubrzanog stila života.

Meso u mediteranskoj prehrani

Iako zasićene masne kiseline u mesu nisu dobre za zdravlje jer povisuju razinu lošeg kolesetrola u krvi, zagovornici zdrave hrane po teorijama najnovijih studija, promoviraju konzumaciju crvenog mesa. Pored proteina i vitamina, benefiti povremene konzumacije mesa su u izuzetno velikoj količini željeza koju ne mogu nadomjestiti niti jedni suplementi ili neka druga vrsta hrane. Isto je tako dokazano da ograničenim unosom od 30 grama zasićenih masnih kiselina (koliko sadrži jedan biftek) pomažemo smanjenju kolesterola.

Polazimo li od logike da su ljudi još u drevnoj povijesti konzumirali meso, tada možemo zaključiti da kombinacija suvremenog načina prehrane sa povremenim (tri puta tjedno) unosom crvenog mesa neće ugroziti naše zdravlje.

Biftek na žaru

Mediteranski način pripreme i upotrebe hrane je oličenje zdravog načina življenja. Osobno potkrepljujem teoriju o tome svojim životnim navikama konzumirajući je. Još je važnija raznovrsnost pri unosu hrane koja omogućuje harmoničan unos nutrijenata potrebnih za zdrav i otporan organizam.

Možete nastaviti na:

78 komentara

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)