Mediteranska prehrana
Zašto je mediteranska prehrana zlatni standard zdravlja?
Mediteran je područje velikih raznolikosti a to proizlazi iz činjenice da morskim dijelom obuhvaća države triju kontinenata: Europe, Azije i Afrike. Klimatskim standardima toplih i vrućih ljeta i blagih zima stvoreni su uvjeti uzgoja najzdravije hrane na svijetu: maslinovog ulja. Upravo je ovo posebnost mediteranskog podneblja u razvoju kulinarskih modela pripreme hrane gdje se ne koristi životinjsko, nego biljno ulje.
Mediteranska prehrana već desetljećima zauzima vrh ljestvice najzdravijih stilova prehrane. Ovaj način prehrane, inspiriran tradicionalnim jelovnicima zemalja poput Italije, Grčke, Hrvatske i Španjolske, poznat je po svojoj jednostavnosti, svježim namirnicama i nutritivno bogatim obrocima.
Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju njezine blagotvorne učinke: smanjuje rizik od bolesti srca, pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, podržava zdravlje mozga i smanjuje upalne procese u tijelu. Osim toga, mediteranski način prehrane često se povezuje sa većim životnim zadovoljstvom jer uključuje i elemente društvenosti, sporijeg tempa i uživanja u obrocima.
Dobrobiti mediteranske prehrane su često spominjana i znamo da obilje voća, povrća i ugljikohidrata pomaže u ravnoteži zdravih nutritivnih elemenata. U nastavku donosim osnovne principe mediteranske prehrane koje možeš lako uklopiti u svakodnevicu i to bez stresa i odricanja ali sa puno okusa, boja i zdravlja na tanjuru:
1. Korištenje Maslinovog ulja je zlatna osnova zdravlja
Ekstra djevičansko maslinovo ulje srce je mediteranske kuhinje. Bogato je mononezasićenim masnim kiselinama koje pomažu u održavanju zdravlja srca i krvnih žila, a sadrži i snažne antioksidanse poput polifenola.
2. Riba, plodovi mora i mahunarke – proteini iz prirode
Riba, osobito plava (poput srdele, skuše i tune), važan je izvor omega-3 masnih kiselina koje povoljno djeluju na srce i mozak. Mahunarke (leća, slanutak, grah) bogate su biljnim proteinima, vlaknima i željezom i idealne su za balans i sitost.
3. Sezonsko povrće i voće – boje, vitamini i vlakna
Mediteranska prehrana temelji se na svakodnevnom unosu raznolikog povrća i voća. Sezonske namirnice sadrže više hranjivih tvari, svježije su i pristupačnije.
Primjeri: Rajčice, tikvice, blitva, grožđe, smokve, lubenica, agrumi: sve ono što raste u tvojoj okolici u pravo vrijeme.
4. Prirodni začini i aromatično bilje – okus bez kemije
Umjesto industrijskih začina i dodataka mediteranska kuhinja koristi prirodne začine i bilje: bosiljak, ružmarin, peršin, origano, timijan, češnjak i limun.
Oni obogaćuju jelo okusom i mirisom i imaju i ljekovita svojstva što znači da djeluju protuupalno, antibakterijski i potiču probavu.
5, Meso u mediteranskoj prehrani
Iako zasićene masne kiseline u mesu nisu dobre za zdravlje jer povisuju razinu lošeg kolesetrola u krvi, zagovornici zdrave hrane po teorijama najnovijih studija, promoviraju konzumaciju crvenog mesa. Pored proteina i vitamina, benefiti povremene konzumacije mesa su u izuzetno velikoj količini željeza koju ne mogu nadomjestiti niti jedni suplementi ili neka druga vrsta hrane. Isto je tako dokazano da ograničenim unosom od 30 grama zasićenih masnih kiselina (koliko sadrži jedan biftek) pomažemo smanjenju kolesterola.
Polazimo li od logike da su ljudi još u drevnoj povijesti konzumirali meso, tada možemo zaključiti da kombinacija suvremenog načina prehrane sa povremenim (tri puta tjedno) unosom crvenog mesa neće ugroziti naše zdravlje.
Više od prehrane – stil života
Mediteranska prehrana nije dijeta. To je način života koji promiče zdravlje, uživanje u hrani, ravnotežu i povezanost sa prirodom. Njeni temelji su jednostavni, dostupni i primjenjivi svakome tko želi unijeti više zdravlja u svakodnevicu, bez strogih pravila, brojanja kalorija i žrtvovanja okusa.
Prema statistikama ipak nismo na zavidnoj razini kada se promatra zdravlje nacije. Bogatstvo voća, povrća, ribe i ostalog kao da nam nije nadohvat ruku. Više se piše i priča o mediteranskoj prehrani nego što se konzumira.
Znanstvenici su proglasili mediteransku prehranu najzdravijom na svijetu ali Hrvatska ima najveću stopu smrtnosti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima. Nažalost, to je dokazana činjenica i govori o izrazito lošim navikama hranjenja kojima smo podlegli prateći trendove suvremenog i ubrzanog stila života.
Nemamo razloga za takvo stanje jer, kao što znamo, naš je dio Sredozemlja usječen u more! Bilo kakav izgovor o nekonzumaciji ribe nije opravdan. Ona nam je pri ruci. Kontinentalni dio, isto tako, obiluje pastrvama i drugim riječnim ribama koje su izvor zdravih masnih kiselina i proteina.
Mediteranski način pripreme i upotrebe hrane je oličenje zdravog načina življenja. Osobno potkrepljujem teoriju o tome svojim životnim navikama konzumirajući je. Još je važnija raznovrsnost pri unosu hrane koja omogućuje harmoničan unos nutrijenata potrebnih za zdrav i otporan organizam.
Što ti misliš o mediteranskoj prehrani?
Koristiš li je u svakodnevnom životu ili je samo promatraš sa distance?
Podijeli svoje mišljenje u komentaru jer bih voljela čuti tvoje iskustvo!
blog
Zdravlje je u voću, ne u genima!
Kranjska gora – Odmor u odajama patrijarha
