tradicija kruha na Mediteranu: pelješki i rimski
Blog

Tri kruha sa pričom: mediteranski kruhovi sa Pelješca i iz Rima

1. Ljubavni kruh iz Pelješca – priča o vjenčanju i brašnu


Priča o kruhu i ljubavi

Na Pelješcu se oduvijek vjerovalo da kruh nosi uspomene i poruke. Kruh je u povijesti bio dar, blagoslov i znak ljubavi. Za vjenčanja i svadbe se mijesio poseban kruh, često od najboljeg brašna, sa kapljicom maslinovog ulja ili vina jer se vjerovalo da će tako brak biti snažan i dugotrajan poput loze koja raste na kamenitom tlu Pelješca.

Žene bi mijesile tijesto uz pjesmu a svaka šaka brašna imala je svoje značenje: obilje, sreću i zdravlje. Kruh je bio položen na svadbenski stol a mladi par bi ga lomio zajedno simbolično prikazujući svoju namjeru za dijeljenjem života u dvoje.

Ovaj “Ljubavni kruh” možda ne postoji u službenim zapisima ali je inspiriran običajima s juga Dalmacije. To je moj način kako oživiti duh zajedništva, brašna i maslinovog ulja jer hrana je ponekad najljepši način reći nekome: “volim te”.

Napomena uz recept:

Ovaj recept je interpretacija inspirirana starim mediteranskim običajima i svadbenim kruhovima. Nije dokumentiran u povijesnim knjigama i zamišljen je kao priča i sjećanje na ono što je kruh značio na Pelješcu.

Ljubavni kruh sa Pelješca - tradicionalni mediteranski kruh

Pelješki kruh

Recept za Ljubavni kruh iz Pelješca

 

Sastojci:

    • 500 g glatkog brašna

    • 1 kocka svježeg kvasca (40 g) ili 1 vrećica suhog

    • 300 ml mlake vode

    • 2 žlice maslinovog ulja

    • 1 žličica soli

    • 1 žličica šećera

    • šaka maslina ili kapara (po želji)

Postupak:

    1. U mlakoj vodi otopi kvasac sa šećerom i ostavi 10 minuta da se aktivira.2.
    2. U velikoj zdjeli pomiješaj brašno i sol. Dodaj kvasac i maslinovo ulje.
    3. Umijesi glatko tijesto. Ako želiš, ubaci i šaku kapara ili maslina.
    4. Pokrij i ostavi da se diže oko 1 sat.
    5. Kada se udvostruči, oblikuj kruh u okruglu pogaču. Možeš urezati srce ili križ na vrhu kao simbol ljubavi i blagoslova.
    6. Peci u pećnici na 200°C oko 30 minuta dok ne poprimi zlatnu boju.
    7. Pusti da se malo ohladi i posluži uz maslinovo ulje i čašu pelješkog vina
  1.  
  2.  
  3. Zašto ga nazvati “Ljubavni kruh?”

Ne znam ni ja. Jednostavno zato što kruh nosi simboliku brašna (život), vina (radost), maslinovog ulja (snaga i zdravlje) i zajedničkog lomljenja kruha (ljubav i dijeljenje). To je jednostavno a opet posebno jelo koje povezuje običaje i priče.

U Dalmaciji i na otocima često se za svadbe i posebne prilike pekao kruh ili kolač koji je nosio simboliku ljubavi i zajedništva. Ovaj recept zamišljen je kao spoj te tradicije i priče kako bi duh Pelješca, brašna, vina i maslinovog ulja pronašao svoje mjesto i danas.

 

Poruka recepta

 

Ovaj kruh osim recepta predstavlja i podsjetnik da se ljubav i zajedništvo mogu utkati i u najjednostavnije sastojke. Na Pelješcu, uz more, vino i masline kruh je bio i ostao simbol života i povezanosti.

Slijedi malo antike: Pandolce sa Pelješca i Rimski kruh iz Rima

 

2. Pandolet – slatki kruščić sa Pelješca

 

Otkrij priču i recept za Pandolet – tradicionalni slatki kruh sa Pelješca povezan sa običajima Mediterana i poviješću od Egipta do Dubrovnika.

pandoleti - nastali iz kruha pandolet

Pandolet – kruh sa Pelješca

Priča o Pandoletu

 

Na Pelješcu se oduvijek slavio život i blagostanje a posebno u obiteljima vinogradara i maslinara. Jedan od simboličnih slatkih kruhova bio je Pandolce, kruh sa grožđicama, orašastim plodovima i aromom limuna koji se rezanjem na fete pretvara u suhe, tvrde ukusne keksiće – pandolete. Zato je zamjenski naziv za originalni pandolce, u Pelješcu, Dubrovniku i ostalim mjestima južne Dalmacije jednostavno Pandolet.

Legenda kaže da je nastao kao poseban kruh za zimske proslave, Božić i Novu godinu, ali i za dolazak dragih gostiju. Dekoracija sa orašastim plodovima simbolizirala je plodnost, sreću i zdravlje.

Napomena uz recept:
Ovaj recept je interpretacija inspirirana starim mediteranskim običajima i slatkim kruhovima Pelješca. Nije dokumentiran u povijesnim knjigama i zamišljen je kao priča i okus tradicije.

Povijesna poveznica Pandoleta

Iako danas pandolete povezujemo sa Pelješcem i mediteranskim običajima, korijeni slatkih kruhova poput njega sežu daleko i to od Egipta i Grčke, preko Perzije, pa sve do Genove i Dubrovnika.

Stari Egipćani i Grci pekli su kruh sa dodatkom orašastih plodova i meda kao simbol blagostanja i plodnosti. Perzijski desertni kruhovi donosili su začine i suho voće, što je bila inspiracija trgovcima i putnicima koji su dolazili na Jadran. Genova i Dubrovnik u srednjem vijeku razvili su svoje verzije svečanih slatkih kruhova, koji su se širili trgovinom i pomorskim vezama a njihova tradicija postupno je stigla i do Pelješca.

Tako Pandolet danas nije samo slatki kruh iz kojeg nastaju pandolete. On je živa veza stoljetnih običaja i kultura, spoj Mediterana i Bliskog istoka ukomponiran u jednostavan, domaći recept koji donosi radost i obilje na stol.



Recept za Pandolet


Sastojci:

    • 500 g glatkog brašna

    • 50 g šećera

    • 1 kocka svježeg kvasca (40 g) ili 1 vrećica suhog

    • 250 ml mlakog mlijeka

    • 1 jaje + 1 žumance (za tijesto)

    • 50 g maslaca, omekšalog

    • prstohvat soli

    • 100 g grožđica

    • 50 g sjeckanih oraha ili badema

    • 1 žličica naribane korice limuna (po želji)

    • nekoliko kapi maraskina i amareta (tradicionalni dalmatinski dodir)

    • 1 jaje za premaz

Postupak:

    1. U mlakom mlijeku otopi kvasac sa žlicom šećera i pusti da se zapjeni 10 minuta.
    2. U velikoj zdjeli pomiješaj brašno, ostatak šećera i prstohvat soli. Dodaj kvasac, jaje, žumance i maslac. Mijesi dok tijesto ne postane glatko i elastično.
    3. Umijesi grožđice, orahe i koricu limuna. Pokrij i ostavi da se tijesto diže oko 1 sat.
    4. Oblikuj kruh (okrugli ili duguljasti), premaži jajetom i ukrasi s nekoliko oraha/grožđica.
    5. Peci u pećnici na 180°C 30–35 minuta dok ne postane zlatan.
    6. Ohladi i posluži uz kavu, čaj ili kao slatki doručak.

Zašto je Pandolet poseban?

 

Pandolet nije samo slatki kruh, on je simbol mediteranske tradicije, obiteljskog okupljanja i blagostanja. Svaki zalogaj podsjeća na Pelješac, njegove vinograde, masline i toplinu domaće kuhinje, a povezuje stoljetne običaje od Egipta i Grčke do Dubrovnika.


 

3. Panis Farreus (Rimski kruh od ječma i pira)


 

Antički kruh od ječma i pirovog brašna

Antička priča o kruhu

 

U antičkom Rimu kruh je bio više od hrane. On je bio znak blagostanja, zajedništva i civilizacije. Dok danas zamišljamo kako su se rimske gozbe slavile sa vinom i mesnim delicijama, obični puk je ipak bio skromniji. Prvi kruhovi koje su Rimljani pekli bili su jednostavni, hranjivi i pripremljeni od ječma i pira, žitarica koje su davale snagu vojnicima i seljacima.

Panis Farreus, kruh od pira i ječma, imao je i posebno simboličko mjesto u braku. Naime, u starim rimskim vjenčanjima postojala je ceremonija confarreatio, ženidbeni obred gdje su mladenka i mladoženja dijelili upravo ovakav kruh. Lomljenje kruha označavalo je sklapanje zajedništva, a njegova jednostavnost naglašavala je skromnost i trajnost veze.

Kruh je bio tvrd, rustikalan i često pečen na kamenim pločama ili u glinenim pećima. No ono što mu je davalo vrijednost nije bio samo okus nego i priča koju je nosio a to je priča o ljubavi, radu i zajedništvu.

Recept za Panis Farreus (rimski kruh od ječma i pira)

Sastojci:

    • 250 g brašna od pira

    • 250 g brašna od ječma

    • 1 žličica soli

    • 1 žlica meda (po želji, za autentičan okus)

    • 300 ml mlake vode

    • 1 žlica maslinovog ulja

Priprema:

    1. Pomiješati obje vrste brašna i sol.
    2. Dodati med i vodu te zamijesiti čvrsto tijesto.
    3. Ostaviti da se odmori barem 30 minuta (Rimljani nisu koristili kvasac u ranim kruhovima, pa je tijesto ostajalo skromno).
    4. Oblikovati plosnati kruh i staviti ga na lim obložen papirom.
    5. Peći na 200 °C oko 30–35 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju i tvrdu koricu.
 

Poruka recepta

 

Panis Farreus nas vraća u antička vremena kada je hrana bila jednostavna a simbolika snažna. Taj kruh nije bio samo obrok nego i obećanje zajedništva, snage i ljubavi. Danas kada ga pripremimo u vlastitoj kuhinji vraćamo se korijenima i prisjećamo se da je u jednostavnim stvarima često skrivena najveća vrijednost.

Dok su se bogati Rimljani na raskošnim gozbama gostili pečenim mesom, egzotičnim pticama i začinima iz dalekih zemalja, običan puk živio je vrlo skromno. Njihova svakodnevica bila je vezana uz jednostavan ali zdravi kruh od ječma, pira i drugih cjelovitih žitarica. Upravo taj kruh koji je hranio rimske vojnike i radnike, danas se vraća u modu i to kao zaboravljeno bogatstvo zdravih žitarica. Pun vlakana, minerala i lako probavljivih nutrijenata antički kruh postao je inspiracija modernim ljubiteljima zdrave prehrane.


Sljedeći u seriji: Riblje tajne Mediterana

⟵ Prethodna objava Sljedeća objava 

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.